Potok Brodi

Za potok Brodi mnoge vežu lijepe uspomene, koje naši djedovi i bake rado pričaju. Uz potok i u potoku odvijao se život raznih vrsta riba, rakova, žaba i mnogih drugih vrsta životinja. Još prije 70-tih godina prošlog stoljeća mnogi izvori su se slijevali u potok Brodi, pa je imao puno veću snagu, tj. bilo je puno više vode. Nakon izgradnje lokalnog vodovoda, dio vode preusmjeren je za potrošnju vode u domaćinstvima, da bi do danas to otišlo u svim smjerovima potrošnje.

Na potoku Brodi nekad je postojalo pet mlinova za preradu žita čiji su vlasnici bili pojedini mještani, odnosno skupina domaćinstava. Mlinovi su opskrbljivali svojim uslugama sve mještana, pa i šire. Radili su isključivo na vodu, odnosno voda je bila jedini izvor energije. Usluge su se vršile danonoćno, jer se prerada puno sporije odvijala nego u današnjim modernim mlinovima. Nekada se i život odvijao bez užurbanosti, a ova usporedba je dobar primjer života nekada i života danas. Usluge su se naplaćivale na nekoliko načina: novcem – ali to je bila rijetkost, usluga za uslugu – radilo se u vinogradu i na polju kako bi se otplatio dug, žitom – uzimao se određeni postotak žita što je slučaj i danas.

Potok Brodi također je služio mještanima za pranje rublja. Odlazilo se na potok kako bi se opralo rublje, te uz malo sapuna i puno truda odjeća je izgledala jednako čisto kao i danas dok imamo moderne perilice i sušilice. Sama ta činjenica nam govori da je potok bio čist, priroda nije bila zagađena, a nije prošlo tako puno od tog vremena. Moramo se zapitati što se to dogodilo u ovih nekoliko desetljeća i kamo nas vodi ovakav način života…

Kada pogledamo takav način života, nekako smo bili više povezani sa prirodom i živjeli smo sa prirodom, a ona je živjela za nas. (T.Z.)

Mlin na potoku Brodi:

„Kosov“ mlin na potoku Brodi

Kako znamo, na potoku Brodi bilo je izgrađeno 5 mlinova. U ono vrijeme službeni naziv potoka bio je potok „Presečno“(Iz službenog dokumenta 1905-e g.). Jedan od mlinova je znan kao „Kosov melin“. Iz starih zapisa doznajemo kako je taj mlin dao izgraditi prvi vlasnik Stjepan Štriga iz Sudovca. To doznajemo iz starog zapisa „Dozvolbena izprava“ od 26. veljače 1909. godine po Predmetu: Stjepan Štriga iz Sudovca – rekonstrukcija mlina na potoku Presečno, u ono vrijeme upravna općina Gornja Rijeka, kotor Novimarof (u ono vrijeme se pisao zajedno), a županija Varaždinska. Dakle, u ono vrijeme smo zajedno s G. Rijekom spadali pod Varaždinsku županiju. Ime potoka se očito s vremenom mijenjalo nekoliko puta, od početnog naziva Presečno (možda zato što se slijevao prema današnjem Presečnu Visočkom), pa kako doznajemo zvali su ga i potok Črnec, da bi danas nosio ime potok Brodi, jer se mjesto izvorišta potoka od davnina zove „Brodi“. U daljnjem tekstu se navodi na pravo koncesije po zakonu od 31. prosinca 1891, odnosno „da vodu iz potoka Presečno i nadalje rabiti može na svom mlinu, koji leži na posebnom mlinskom kanalu.“
Također postoji stari Zapisnik od 24. maja 1935. godine, kada su Stjepan Pap i Franjo Slukić – tehničar, došli u Sudovec, jer je, kako piše u Zapisniku, 1929. godine voda porušila splavnicu, koju je vlasnik Stjepan Štriga morao zamijeniti i prijaviti tehničkom odjeljku Varaždin. Vlasnika su u Zapisniku oslovljavali sa koncesionar, a u potpisu su uz Stjepana Štrigu navedeni Kos Franjo i Srbljinović Franjo, vjerojatno kao suvlasnici, mada to ne piše, ali doznajemo po pričama da je u ono vrijeme po nekoliko familija koristilo mlinove, što je bilo i isplativije zbog samog održavanja.  Nakon drugog svjetskog rata vlasnik mlina bila je obitelj Kos, pa zbog toga i nosi današnji naziv Kosov melin. (T.Z.)

Nacrt mlina na potoku Brodi, nekad zvan potok Presečno – po nacrtu: